Anthropic je 26. juna objavio novi izveštaj u okviru svog Ekonomskog indeksa, pod nazivom "Cadences", u kome tvrdi da upotreba veštačke inteligencije prati ustaljene ritmove svakodnevnog života. Prema navodima kompanije, ljudi se obraćaju modelu Claude u talasima koji se poklapaju sa radnim vremenom, vikendima, dobom dana, pa čak i sa poreskim rokovima, što izveštaj predstavlja kao pokazatelj da AI sve dublje ulazi u rutinu rada i privatnog života.
Izveštaj je nastao spajanjem dva izvora podataka. Anthropic je u aprilu pokrenuo anketu Ekonomskog indeksa, u kojoj je direktno pitao korisnike o iskustvu sa AI i poslom, a potom je odgovore povezao sa stvarnim obrascima korišćenja, uz, kako navodi, metode koje čuvaju privatnost. Konačan uzorak čini oko 9.700 ispitanika čiji su odgovori upareni sa podacima o aktivnosti od sredine maja do početka juna. Reč je o trećem ovogodišnjem izdanju indeksa, posle januarskog izveštaja o ekonomskim osnovama i martovskog o krivama učenja.
Posao tokom nedelje, lični razgovori vikendom
Centralni nalaz tiče se onoga što Anthropic naziva ritmovima spoljnog sveta. Udeo ličnih, neposlovnih razgovora raste sa oko 35 odsto tokom radnih dana na blizu 50 odsto vikendom, dok poslovni upiti tih dana opadaju. Taj pad nije jednak za sve. U najplaćenijim zanimanjima aktivnost se slabije smanjuje vikendom i noću, što izveštaj tumači kao znak da deo radnika sa visokim primanjima koristi Claude i izvan klasičnog radnog vremena.
Doba dana takođe ostavlja jasan trag. Prema podacima kompanije, zahtevi za vestima gomilaju se ujutru, oko sedam sati, recepti dostižu vrhunac uveče oko šest, kada se traže 2,3 puta češće nego inače, a saveti o spavanju imaju neočekivani skok oko pet sati ujutru. Sezonski obrasci prate kalendar na sličan način. Upiti vezani za poreze porasli su, kako se navodi, osam puta uoči 14. aprila, dana pred rok za podnošenje prijava u Sjedinjenim Državama.
Šta korisnici zapravo dobiju
Drugi deo izveštaja bavi se konkretnim ishodima razgovora. Anthropic navodi da 93 odsto razgovora proizvede neki opipljiv rezultat. Najčešća su objašnjenja, sa udelom od oko 17 odsto, zatim dokumenti i izveštaji sa 15 odsto, pa uputstva i smernice sa 11 odsto. Poslovni razgovori češće vode ka dokumentima i izveštajima, dok lični teže objašnjenjima i preporukama.
Kompanija povezuje i potrošnju računarskih resursa sa vrednošću zadatka. Razgovori vezani za bolje plaćena zanimanja troše otprilike dvostruko više tokena, jedinica kojima se meri obrada teksta, što izveštaj tumači kao posredan pokazatelj složenosti i ekonomske težine posla koji se poverava modelu.
Očekivanja i strah od gubitka posla
Anketni deo donosi podatke o tome kako korisnici gledaju na budućnost svog rada. Više od 35 odsto ispitanika očekuje da će AI u narednih dvanaest meseci preuzeti "najveći deo" njihovog posla. Istovremeno se javlja naizgled protivrečan obrazac: oni koji već najviše poslova prepuštaju modelu iskazuju veći optimizam u pogledu sigurnosti radnog mesta i vrednosti sopstvenih veština, a ne manji.
Da bi te stavove smestio u stvarni kontekst tržišta rada, izveštaj navodi i zvanične podatke o zaposlenosti. Stopa otpuštanja i raskida radnog odnosa u Sjedinjenim Državama iznosila je u proseku oko 1,1 odsto zaposlenih mesečno tokom dvanaest meseci zaključno sa aprilom 2026, što na godišnjem nivou daje zbir od približno 13,4 odsto. Anthropic ne tvrdi da je taj nivo posledica veštačke inteligencije, već ga koristi kao pozadinu naspram koje treba čitati strahove i očekivanja ispitanika.
Kako čitati ovakve nalaze
Ekonomski indeks je istraživački projekat same kompanije koja proizvodi Claude, pa nalaze treba posmatrati sa tom ogradom. Podaci opisuju ponašanje korisnika jednog proizvoda, a ne celokupnog tržišta veštačke inteligencije, i ne mogu se automatski preneti na druge alate poput ChatGPT-a ili Gemini-ja. Uzorak ankete, premda velik, oslanja se na ljude koji su pristali da svoje odgovore povežu sa podacima o korišćenju, što može da pomeri sliku ka aktivnijim korisnicima.
Uprkos tim ograničenjima, izveštaj nudi retko detaljan pogled na to kada i zašto ljudi posežu za AI alatima. Slika koja se pomalja nije slika tehnologije rezervisane za radni sto i radno vreme, već alata koji se uključuje u jutarnje informisanje, večernju kuhinju i neprospavane noći. Za region u kojem upotreba ovakvih alata tek hvata zamah, podaci su pre svega putokaz o tome kuda obrasci korišćenja idu na zrelijim tržištima.
Mesto u nizu Anthropicovih istraživanja
Cadences se nadovezuje na seriju koju Anthropic objavljuje od početka godine, sa namerom da kompanija ponudi merljive podatke o ekonomskim posledicama veštačke inteligencije. Ranija izdanja bavila su se osnovnim ekonomskim obrascima i procesom učenja uz AI, dok ovo pomera fokus na vreme, na to kako se upotreba raspoređuje kroz dan, nedelju i godinu. Kompanija najavljuje da će nastaviti da prati ove pokazatelje, pa će tek naredna izdanja pokazati da li su uočeni ritmovi trajni ili posledica trenutnog talasa usvajanja tehnologije.
Često postavljana pitanja
Šta je Anthropic Economic Index?
To je istraživački projekat kompanije Anthropic koji prati kako se veštačka inteligencija koristi u radu i privatnom životu i kakve ekonomske obrasce stvara. Izveštaji izlaze periodično, a izdanje Cadences objavljeno je 26. juna 2026.
Na kojim podacima se zasniva izveštaj Cadences?
Izveštaj spaja anketu pokrenutu u aprilu, sa oko 9.700 ispitanika, i podatke o stvarnom korišćenju modela Claude od sredine maja do početka juna, uz metode koje, prema navodima kompanije, čuvaju privatnost korisnika.
Koji je glavni nalaz?
Da upotreba veštačke inteligencije prati ritmove svakodnevice. Poslovni upiti opadaju vikendom, lični rastu, vesti se traže ujutru, recepti uveče, a sezonski upiti poput onih o porezima skaču pred rokove.
Da li ovi podaci važe za sve AI alate?
Ne. Izveštaj opisuje ponašanje korisnika modela Claude i ne može se automatski preneti na druge alate. Pošto ga objavljuje sam Anthropic, nalaze treba čitati kao uvid u jedan proizvod, a ne kao presek celog tržišta.
