Google je 15. septembra objavio interaktivnu, javno dostupnu verziju svoje ATLAS baze podataka, alata koji pokazuje kako ljudi širom sveta koriste veštačku inteligenciju u poslu i svakodnevnom životu. Kompanija je saopštila da je reč o proširenju istraživačkog programa AI & Economy koji je pokrenula ranije ove godine, sada sa alatom koji korisnici mogu sami da pretražuju.
ATLAS, skraćeno od Activity, Task, Landscape and Adoption Study, zasniva se na 15 miliona anonimizovanih i agregiranih razgovora prikupljenih iz Gemini aplikacije, funkcije AI Mode u pretrazi i Gemini API-ja, proizvoda koje prema Google-ovim podacima mesečno koristi više od milijardu ljudi. Prva verzija baze, ATLAS v1.0, obuhvata podatke iz više od 150 zemalja, 140 jezika, 800 zanimanja i 4.000 različitih zadataka.
Ko najviše koristi AI na poslu
Podaci pokazuju jasnu razliku između bogatijih i siromašnijih zemalja u tome ko poseže za AI alatima. U zemljama članicama OECD-a, upotrebu najviše predvode zanimanja iz oblasti računarstva i matematike, kao i poslovnih i finansijskih operacija, dakle programeri, analitičari i finansijski stručnjaci. U zemljama van OECD-a sliku predvode kancelarijska i administrativna podrška, zatim umetnost, dizajn, zabava, sport i mediji, kao i obrazovanje i bibliotekarstvo.
Google je posebno izdvojio Indiju, gde kreativne industrije, umetnost, dizajn i mediji čine 19 odsto poslovne upotrebe AI-ja, što je 1,6 puta više od globalnog proseka. Istraživači su naveli i da naučnici koji koriste AI u radu prijavljuju uštedu od prosečno sedam sati nedeljno, vremena koje, kako tvrde, preusmeravaju na samo istraživanje.
Zemlje koje odudaraju od očekivanog obrasca
Autori studije navode da upotreba AI-ja generalno prati nivo dohotka jedne zemlje, bogatije zemlje u proseku beleže veću adopciju. Ipak, Brazil i Ujedinjeni Arapski Emirati izdvojeni su kao primeri zemalja čija je stopa korišćenja veštačke inteligencije znatno viša nego što bi njihov bruto domaći proizvod po glavi stanovnika sugerisao. Google nije ponudio detaljno objašnjenje za ovo odstupanje, već je najavio da će dodatne analize slediti u narednim izdanjima ATLAS baze.
AI kao saradnik, ne zamena
Jedan od centralnih nalaza koje je Google istakao jeste da razgovori u kojima korisnik traži od AI-ja da nešto uradi potpuno umesto njega čine manjinu ukupne upotrebe. Većina zabeleženih interakcija spada u kategoriju saradnje, gde korisnik i model zajedno rade na zadatku kroz više koraka i ispravki, a ne u kategoriju potpune automatizacije jednim potezom. Google to navodi kao argument protiv teze da AI u ovom trenutku prevashodno zamenjuje radna mesta, i tvrdi da podaci pre govore o promeni načina rada nego o njegovom nestajanju.
Zašto je Google uopšte pravio ovakvu bazu
Prema objašnjenju kompanije, projekat je pokrenut zato što postojeći alati ekonomske statistike nisu građeni da hvataju promene koje donosi AI. Standardne metode merenja tržišta rada nastale su pre pojave ličnih računara i interneta, a kamoli veštačke inteligencije, pa čak i istraživači koji se bave ovom temom često nemaju saglasnost oko osnovnih brojki, poput toga koliko kompanija stvarno koristi AI ili koje profesije su njime najviše pogođene. ATLAS, kako tvrde autori, predstavlja dosad najobuhvatniji pokušaj da se ta praznina popuni podacima iz stvarne upotrebe, umesto anketa i procena.
Zašto Google otvara ove podatke javnosti
Kompanija tvrdi da je cilj interaktivnog alata da istraživačima, donosiocima odluka i novinarima omogući da sami pretražuju podatke po zanimanju, zemlji ili tipu zadatka, umesto da se oslanjaju isključivo na Google-ova tumačenja. Slični pokušaji mapiranja uticaja AI-ja na tržište rada pojavljuju se i kod konkurencije, ali ATLAS se prema obimu podataka, 15 miliona razgovora iz proizvoda sa preko milijardu korisnika, izdvaja veličinom uzorka koji retko koja kompanija može da ponudi.
Podaci iz ATLAS baze dolaze u trenutku kada Gemini sve dublje ulazi u Google-ove proizvode, od pretrage do Androida, što kompaniji omogućava uvid u obrasce korišćenja AI-ja u razmerama koje nezavisni istraživači teško mogu da repliciraju. Kritičari ovakvih inicijativa ističu i da kompanija koja meri upotrebu sopstvenog proizvoda nije potpuno nezavisan posmatrač, pa Google-ovi nalazi, koliko god obimni bili, zaslužuju isti oprez kao i svaka druga interno naručena studija.
Često postavljana pitanja
Šta je Google ATLAS?
ATLAS je istraživačka baza podataka koju je Google napravio na osnovu anonimizovanih razgovora iz Gemini aplikacije, AI Mode pretrage i Gemini API-ja, sa ciljem da pokaže kako se veštačka inteligencija koristi po zemljama, jezicima i zanimanjima.
Da li ATLAS sadrži lične podatke korisnika?
Google navodi da su svi podaci agregirani i de-identifikovani pre analize, što znači da pojedinačni razgovori nisu povezani sa identitetom korisnika.
Koje zemlje najviše koriste AI prema ATLAS podacima?
Baza ne rangira zemlje po ukupnoj upotrebi, ali pokazuje da Brazil i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju veću stopu korišćenja AI-ja nego što bi njihov ekonomski nivo razvijenosti sugerisao.
Da li je ATLAS dostupan besplatno?
Da, interaktivni alat je javno dostupan bez naknade na Google-ovom sajtu posvećenom istraživanju AI i ekonomije.
Koja zanimanja najviše koriste AI prema podacima?
U razvijenim zemljama prednjače računarska, matematička i finansijska zanimanja, dok u zemljama u razvoju prednjače administrativni poslovi, kreativne industrije i obrazovanje.
