Alphabet, matična kompanija Googlea, objavila je 22. jula finansijske rezultate za drugi kvartal 2026. godine. Ukupan prihod kompanije iznosio je 119,8 milijardi dolara, što je rast od 24 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 96,4 milijarde dolara. Najveći pojedinačni pomak zabeležen je u poslovanju Google Clouda, čiji je prihod dostigao 24,8 milijardi dolara, rast od 82 odsto na godišnjem nivou. Rezultat je premašio očekivanja analitičara za više od dve milijarde dolara.
Rezultati dolaze u trenutku kada Alphabet ubrzano povećava ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, a uprava kompanije rast Google Clouda predstavlja kao dokaz da se ta ulaganja isplaćuju. Investitori, sudeći po reakciji tržišta, ostaju rezervisani. Slična dinamika, snažan rast prihoda uz istovremenu zabrinutost zbog visine ulaganja, obeležava izveštaje o rezultatima većine velikih tehnoloških kompanija ove godine.
Klijenti troše više od ugovorenog
Izvršni direktor Google Clouda Tomas Kurijan izjavio je da klijenti trenutno troše oko 50 odsto više od iznosa koji su prvobitno ugovorili, što prema njegovim rečima pokazuje snažnu potražnju za AI uslugama na infrastrukturnom nivou. Portfelj ugovorenih poslova Google Clouda narastao je na 514 milijardi dolara, što kompaniji daje jasniju sliku budućih prihoda.
Kurijan je rast pripisao diferenciranim proizvodima i snažnom tržišnom izvršenju, bez preciznih podataka o tome koji klijenti ili sektori najviše doprinose potražnji. Google Services, segment koji obuhvata pretragu, YouTube i pretplate, ostvario je prihod od 94,5 milijardi dolara, rast od 15 odsto, pri čemu je prihod od pretrage porastao 17 odsto, a prihod od YouTube reklama 13 odsto.
Neto dobit skočila najviše zbog vrednosti akcija
Neto dobit Alphabeta u drugom kvartalu iznosila je 112,1 milijardu dolara, u odnosu na 28,2 milijarde dolara godinu ranije, što je rast od 298 odsto. Kompanija je u izveštaju navela da je taj skok najvećim delom posledica neto dobitka od 98 milijardi dolara od neralizovanih promena vrednosti akcija koje Alphabet drži u drugim kompanijama, a ne rasta osnovnog poslovanja. Operativna dobit, koja bolje odražava tekuće poslovanje, iznosila je 40,77 milijardi dolara. Zarada po akciji porasla je na 9,11 dolara.
Razlika između neto dobiti i operativne dobiti važna je za tumačenje rezultata jer pokazuje da veliki deo rasta dobiti ne potiče iz prodaje usluga, već iz računovodstvenog obračuna vrednosti investicionog portfolija kompanije.
Kapitalni troškovi i dalje rastu
Alphabet je u drugom kvartalu potrošio 44,9 milijardi dolara, najvećim delom na infrastrukturu za veštačku inteligenciju, centre podataka i čipove. Kompanija je istovremeno podigla projekciju kapitalnih troškova za celu 2026. godinu na između 195 i 205 milijardi dolara, sa ranije najavljenih 180 do 190 milijardi. Prema saopštenju kompanije, povećanje je posledica ubrzanja isporuke kapaciteta kako bi se zadovoljila rastuća potražnja klijenata.
Tržište reagovalo padom akcija
Iako su prihodi premašili očekivanja analitičara, akcije Alphabeta su nakon objave rezultata pale na berzi. Prema izveštajima finansijskih medija, investitori su zabrinuti zbog tempa rasta kapitalnih troškova i pitanja kada će ta ulaganja početi da donose adekvatan povraćaj u odnosu na osnovno poslovanje. Slična zabrinutost prisutna je i kod drugih velikih tehnoloških kompanija koje ove godine ulažu desetine milijardi dolara u AI infrastrukturu, što je deo šire rasprave o tome da li trenutni nivo ulaganja u veštačku inteligenciju u industriji odgovara stvarnoj, plaćenoj potražnji.
Trka u AI infrastrukturi
Google Cloud je i dalje treća najveća platforma za oblak računarstvo. Prema podacima istraživačke kuće Synergy Research Group za kraj 2025. godine, Amazon Web Services drži oko 31 odsto globalnog tržišta, Microsoft Azure oko 25 odsto, a Google Cloud oko 12 odsto. Sve tri kompanije ove godine beleže ubrzan rast prihoda povezan sa potražnjom za AI uslugama. Microsoft je za svoj drugi kvartal fiskalne 2026. godine prijavio rast prihoda od Azurea od 39 odsto, uz izjavu izvršnog direktora Satje Nadele da prihod od AI usluga na Azureu raste trocifrenim tempom. Amazon je krajem prvog kvartala 2026. godine prijavio da je AWS dostigao godišnji nivo prihoda od 150 milijardi dolara, uz najveći kvartalni skok u istoriji tog poslovanja, što kompanija takođe pripisuje potražnji preduzeća za AI rešenjima.
Sve tri kompanije za 2026. godinu najavile su kapitalne troškove u desetinama, odnosno u slučaju Alphabeta i preko sto milijardi dolara. Alphabet u izveštaju nije precizirao koliki deo rasta prihoda Google Clouda direktno potiče od AI usluga poput Gemini modela dostupnih preko platforme Vertex AI, a koliki od standardnih cloud servisa poput skladištenja podataka i obrade.
Rezultati Google Clouda, sa jedne strane, idu u prilog tvrdnji da postoji realna, plaćena potražnja za AI infrastrukturom, slično kao kod konkurenata. Sa druge strane, pad cene akcija Alphabeta pokazuje da deo investitora i dalje traži jasnije dokaze da će ulaganja ove veličine doneti profit iz osnovnog poslovanja, a ne samo iz vrednosti investicionog portfolija, u razumnom vremenskom roku.
Često postavljana pitanja
Koliko je porastao prihod Google Clouda u drugom kvartalu 2026?
Prihod Google Clouda iznosio je 24,8 milijardi dolara, što je rast od 82 odsto u odnosu na isti period 2025. godine, kada je iznosio 13,6 milijardi dolara.
Zašto je neto dobit Alphabeta skočila 298 odsto?
Najveći deo rasta, oko 98 milijardi dolara, potiče od neralizovanog dobitka na vrednosti akcija koje Alphabet drži u drugim kompanijama, a ne od rasta prodaje usluga. Operativna dobit iznosila je 40,77 milijardi dolara.
Zašto Alphabet povećava kapitalne troškove?
Kompanija navodi ubrzanje isporuke kapaciteta kako bi zadovoljila rastuću potražnju za AI infrastrukturom. Projekcija kapitalnih troškova za 2026. godinu podignuta je na između 195 i 205 milijardi dolara.
Kako su investitori reagovali na rezultate?
Uprkos tome što su prihodi premašili očekivanja analitičara, akcije Alphabeta su pale, pre svega zbog zabrinutosti oko visine i tempa kapitalnih troškova i njihovog budućeg povraćaja.
