Kompanija Anthropic saopštila je 20. jula da otvara program grantova u okviru inicijative AI for Science, namenjen istraživačima retkih bolesti. Prihvaćeni timovi dobijaju do 50.000 dolara u kreditima za korišćenje modela Claude, raspoređenih tokom šest meseci. Prijave su već otvorene i, prema navodima kompanije, zatvaraju se 2. avgusta u 23.59 po pacifičkom vremenu.
Retke bolesti pogađaju relativno mali broj ljudi pojedinačno, ali ih zajedno ima na hiljade, pa u zbiru obuhvataju znatan deo populacije. Za mnoge od njih ne postoji odobrena terapija, a fundamentalno razumevanje mehanizma bolesti često je oskudno. Anthropic program obrazlaže upravo time: reč je o oblasti u kojoj je, kako kompanija navodi, tržišni podsticaj za razvoj lekova slab, jer je broj pacijenata mali, a troškovi istraživanja visoki.
Kako je program postavljen
Grantovi su podeljeni u dva koloseka. Prvi je namenjen bazičnoj nauci i podstiče saradnju kliničkih istraživača, udruženja pacijenata i naučnika koji rade sa podacima. Cilj tog dela je ubrzanje otkrivanja mehanizama nasledih retkih bolesti, uz oslanjanje na resurse poput ontologije bolesti Mondo i biblioteke DisMech, koja klasifikuje bolesti prema mehanizmu nastanka i pomaže da se uoče veze između naizgled nepovezanih stanja.
Drugi kolosek okrenut je biotehnologiji i mladim kompanijama koje pokušavaju da skrate put od ideje do leka. Tu se naglasak stavlja na regulatornu dokumentaciju, izbor terapijske strategije i traženje zajedničkih mehanizama među različitim genetskim terapijama. Anthropic navodi da projekti mogu da koriste model Claude Opus ili druge odobrene modele za istraživanja iz biologije, a timovi koje bi mogli da pogode takozvani bioklasifikatori, sigurnosni filteri za osetljive biološke sadržaje, mogu da zatraže izuzeće.
Za šta se koristi Claude
Prema opisu kompanije, model u ovom kontekstu ne zamenjuje istraživača, već pomaže u poslovima koji troše mnogo vremena. To uključuje pregled i sažimanje naučne literature, izvlačenje podataka iz malih i nepotpunih skupova, modelovanje retkih genetskih bolesti, uočavanje obrazaca koji se ponavljaju kroz više bolesti i bržu pripremu regulatorne dokumentacije.
Upravo je rad sa malim skupovima podataka jedna od specifičnosti ove oblasti. Kod čestih bolesti istraživači raspolažu velikim bazama pacijenata, dok kod retkih stanja svaki opisani slučaj nosi veliku težinu. Alat koji ume da poveže rasute nalaze iz stotina radova i baza može da uštedi mesece ručnog pretraživanja, mada kvalitet zaključaka i dalje zavisi od stručnjaka koji ih proverava.
Partneri i primeri iz prakse
Anthropic navodi nekoliko organizacija koje već koriste Claude u radu na retkim bolestima. Među ranim partnerima programa je Monarch Initiative, čiji resursi obuhvataju pomenutu biblioteku DisMech, ontologiju Mondo i graf znanja Monarch, bazu koja povezuje bolesti, gene i simptome.
Kompanija pominje i organizaciju Every Cure, koja traži nove namene za već postojeće lekove i, kako se navodi, pretražuje milione mogućih kombinacija leka i bolesti. Tu je i Centre for Population Genomics, koji radi na sistemima za klasifikaciju genetskih varijanti, kao i Violet Research Institute, usmeren na snalaženje u regulativi američke Uprave za hranu i lekove, bioinformatiku i pripremu regulatornih prijava.
Ti primeri ocrtavaju tri tipična pravca primene. Prvi je prenamena lekova, gde se traži da li neki već odobreni preparat deluje na bolest za koju nije prvobitno namenjen. Drugi je tumačenje genetskih varijanti, gde treba proceniti da li neka promena u genu izaziva bolest. Treći je regulatorni deo, u kome mala istraživačka grupa mora da savlada obiman i formalizovan proces prijave.
Šta program znači šire
Za istraživačke timove, uključujući manje laboratorije i grupe izvan velikih centara, glavni ulog nije novac u klasičnom smislu, već pristup skupom alatu bez računa koji bi opteretio budžet projekta. Krediti u vrednosti do 50.000 dolara pokrivaju znatnu količinu upita prema modelu, što grupama sa ograničenim sredstvima može da otvori vrata radu koji bi inače bio preskup.
U regionu, gde se istraživanja retkih bolesti uglavnom oslanjaju na saradnju sa inostranim centrima i na ograničene fondove, ovakav model pristupa mogao bi da bude zanimljiv akademskim grupama koje već rade na genetici i bioinformatici. Program je, međutim, globalno postavljen i vezan za korišćenje jednog komercijalnog alata, pa svaka grupa mora sama da proceni koliko joj se uklapa u postojeće tokove rada i pravila o podacima o pacijentima.
Ograničenja i otvorena pitanja
Anthropic i sam priznaje granice ovog pristupa. U saopštenju se navodi da veštačka inteligencija u ovoj oblasti ima ograničenja i da je potrebna dopunska podrška organizacija koje povezuju istraživače, pacijente i podatke. Drugim rečima, model je pomoćno sredstvo, a ne rešenje samo po sebi.
Otvoreno ostaje i pitanje provere. Jezički modeli umeju da proizvedu uverljive, ali netačne tvrdnje, što je u biomedicini posebno osetljivo. Zato se u praksi svaki zaključak koji model ponudi mora dodatno potvrditi eksperimentom ili nezavisnim izvorom. Program takođe vezuje istraživače za jednu platformu i njena pravila, uključujući sigurnosne filtere za biološke sadržaje, što deo timova može da doživi kao prepreku, a deo kao razumnu meru opreza.
Rok za prijavu je kratak, nešto manje od dve nedelje od objave, pa će se tek naknadno videti koliko je timova ušlo u program i kakve rezultate daje. Za sada je reč o ponudi pristupa i kredita, a ne o objavljenim naučnim nalazima.
Često postavljana pitanja
Šta tačno dobijaju izabrani timovi?
Prema navodima Anthropica, prihvaćeni timovi dobijaju do 50.000 dolara u kreditima za korišćenje modela Claude, raspoređenih tokom šest meseci. Krediti se troše na upite prema modelu, a ne isplaćuju kao gotovina.
Ko može da se prijavi i do kada?
Program ima dva koloseka, jedan za naučnike u bazičnim istraživanjima i jedan za mlade biotehnološke kompanije usmerene na razvoj lekova. Kompanija navodi da se prijave zatvaraju 2. avgusta u 23.59 po pacifičkom vremenu.
Za šta se model koristi u istraživanju retkih bolesti?
Anthropic navodi da Claude pomaže u sažimanju literature, izvlačenju podataka iz malih skupova, modelovanju genetskih bolesti, uočavanju obrazaca kroz više bolesti i pripremi regulatorne dokumentacije. Kompanija naglašava da alat dopunjuje rad istraživača, a ne da ga zamenjuje.
Da li program garantuje nove lekove?
Ne. Reč je o pristupu alatu i kreditima, a ne o obećanim rezultatima. I sama kompanija napominje da veštačka inteligencija u ovoj oblasti ima ograničenja i da su potrebni dodatni napori organizacija koje povezuju istraživače i pacijente.
