Planirani centar podataka kompanije Amazon u okrugu Pekos u Teksasu dobiće sopstvenu elektranu na prirodni gas, ovlašćenu da godišnje ispusti do 33 miliona tona ugljen dioksida. Time bi postala najveći pojedinačni izvor zagađenja vazduha u Sjedinjenim Državama, veći od bilo kog postojećeg postrojenja u zemlji. Vest je prva objavio Njujork tajms, pozivajući se na dokumentaciju iz postupka izdavanja ekološke dozvole, a preneli su je i TechCrunch i Tom's Hardware.
Prema tim izveštajima, elektrana bi imala kapacitet od 7,65 gigavata i koristila bi 35 gasnih turbina, projektovanih po meri za tu lokaciju. Reč je o takozvanom rešenju iza brojila, sopstvenom izvoru struje izgrađenom direktno pored centra podataka, kojim kompanije zaobilaze spora priključenja na javnu elektroenergetsku mrežu. Struja proizvedena na lokaciji trebalo bi da napaja isključivo Amazonove servere na kojima se treniraju i pokreću modeli veštačke inteligencije.
Potreba za ovakvim kapacitetom proizlazi iz same prirode treniranja savremenih AI modela, koje zahteva istovremeni rad desetina hiljada grafičkih procesora tokom nedelja ili meseci, a zatim i neprekidno napajanje servera koji odgovaraju na upite korisnika širom sveta. Kako modeli rastu, raste i potrošnja struje po jednom centru podataka, do te mere da javna mreža u mnogim delovima Sjedinjenih Država više ne može da isprati tempo priključenja koji tehnološke kompanije traže.
Šta stoji u dozvoli
Dozvoljena količina emisija, 33 miliona tona ugljen dioksida godišnje, otprilike je dvostruko veća od emisija trenutno najzagađenijeg pojedinačnog postrojenja u zemlji, ugljenog postrojenja Džejms H. Miler Junior u Alabami, čije emisije iznose oko 16 miliona tona godišnje. Ako elektrana u okrugu Pekos bude izgrađena i radi punim dozvoljenim kapacitetom, preuzela bi tu poziciju i postala bi, prema dostupnim podacima, jedini izvor zagađenja te veličine u zemlji.
Elektrana, prema dostupnim podacima, ne bi bila povezana na javnu mrežu, što znači da dodatna potrošnja neće direktno opteretiti postojeću infrastrukturu niti odmah uticati na račune drugih potrošača struje u Teksasu. To je i argument koji je Amazon istakao u odbrani projekta, iako dozvola sama po sebi ne kaže ništa o tome da li će postrojenje zaista raditi punim kapacitetom niti koliko dugo.
Amazonovo objašnjenje i klimatski cilj
Portparol Amazona je izjavio da će objekat napajati novo postrojenje na samoj lokaciji koje neće povećati troškove struje za teksaške porodice. Kompanija je istovremeno priznala da su se okolnosti promenile otkako je 2019. godine bila jedan od osnivača takozvanog Klimatskog obećanja, inicijative kompanija koje su se obavezale na neto nultu emisiju ugljenika do 2040. godine. Svet danas izgleda drugačije nego kada je obećanje potpisano, navela je kompanija, uz tvrdnju da se njena obaveza nije promenila.
Amazonove ukupne emisije ugljenika porasle su prošle godine za 16 odsto, što kompanija delimično pripisuje širenju infrastrukture za veštačku inteligenciju. Projekat u Teksasu, ako bude realizovan u planiranom obimu, sam po sebi bi mogao da doda količinu emisija veću od dosadašnjeg najvećeg pojedinačnog izvora u zemlji, što otvara pitanje koliko je dostižan cilj postavljen za 2040. godinu.
Deo šireg trenda gasnih elektrana za AI kampuse
Amazonov projekat nije usamljen slučaj. Slično rešenje, elektranu na prirodni gas izgrađenu direktno pored centra podataka, bira i Anthropicov kampus u teksaškom mestu Habard, mada znatno manjeg kapaciteta od 1,6 gigavata. OpenAI je, u okviru plana ulaganja u infrastrukturu vrednog 750 milijardi dolara, takođe najavio slična rešenja sa sopstvenim izvorima energije za buduće centre podataka. Zajednički imenitelj je isti, tehnološke kompanije procenjuju da javna elektroenergetska mreža ne može dovoljno brzo da isprati potražnju koju stvara treniranje sve zahtevnijih AI modela.
Ovakvi projekti nailaze na sve veći politički otpor u Teksasu i drugim saveznim državama, gde lokalne zajednice i regulatori upozoravaju da izgradnja centara podataka podiže potražnju za gasom i vodom brže nego što dobavljači mogu da isprate, čak i kada su postrojenja formalno odvojena od javne mreže. Deo kritika odnosi se i na kvalitet vazduha u okolnim zajednicama, budući da gasne turbine ispuštaju i druge zagađujuće materije osim ugljen dioksida, dok se rasprava o tome ko na kraju snosi troškove ubrzane izgradnje energetske infrastrukture za veštačku inteligenciju nastavlja u više saveznih država. Amazon do sada nije objavio tačan datum početka izgradnje niti kada bi centar podataka i elektrana trebalo da počnu sa radom.
Često postavljana pitanja
Gde će biti izgrađena Amazonova elektrana?
U okrugu Pekos u saveznoj državi Teksas, na lokaciji planiranog Amazonovog centra podataka namenjenog veštačkoj inteligenciji.
Koliko zagađenja bi elektrana mogla da proizvede?
Dozvola predviđa do 33 miliona tona ugljen dioksida godišnje, otprilike dvostruko više od trenutno najzagađenijeg pojedinačnog postrojenja u SAD.
Da li će elektrana biti povezana na javnu elektroenergetsku mrežu?
Ne. Reč je o rešenju iza brojila, sopstvenom izvoru struje namenjenom isključivo centru podataka, čime se zaobilazi sporo priključenje na javnu mrežu.
Šta Amazon kaže o svom klimatskom cilju?
Kompanija tvrdi da njena obaveza na neto nultu emisiju ugljenika do 2040. godine ostaje nepromenjena, iako je priznala da su se okolnosti od potpisivanja Klimatskog obećanja 2019. godine promenile.
