Američko ministarstvo pravde je u utorak, 1. septembra, podnelo sudu na Menhetnu pravno mišljenje u kojem tvrdi da treniranje veštačke inteligencije na autorski zaštićenim tekstovima predstavlja fer upotrebu, stajući tako na stranu kompanije OpenAI u sporu koji je protiv nje pokrenuo Njujork tajms. Reč je o amicus curiae podnesku, mišljenju treće strane koje sud nije obavezan da prihvati, ali koje često utiče na tok postupka u velikim tehnološkim slučajevima.
U podnesku se navodi da Sjedinjene Države imaju, kako stoji u dokumentu, snažan interes da nastave da razvijaju robustan i konkurentan sektor veštačke inteligencije koji postavlja standard za upotrebu AI tehnologije u svetu. Ministarstvo tvrdi da je proces treniranja jezičkih modela izrazito transformativan i da krajnji odgovori tih modela ne kopiraju niti zamenjuju originalna dela na način koji bi šteteo tržištu autora.
Argument o cenama licenci
Centralni deo argumentacije ministarstva odnosi se na ekonomske posledice suprotnog tumačenja. Prema podnesku, ako bi kompanije morale da plaćaju licence za svaki tekst korišćen u treningu, tu cenu bi mogle da priušte samo najveće tehnološke firme, čime bi se razvoj AI modela sveo na uzak krug igrača, a najveći deo prihoda od licenci otišao bi velikim medijskim kućama, a ne pojedinačnim autorima. Ministarstvo dodaje da bi preterano restriktivno tumačenje autorskih prava moglo da oslabi konkurentnost američke industrije u odnosu na strane rivale.
Podnesak izričito napominje da ne rešava spor, ne obavezuje sudiju na presudu, niti utvrđuje da je svaka praksa treniranja na tuđim podacima zakonita. Sud u ovom slučaju i dalje mora samostalno da oceni da li je konkretan način na koji je ChatGPT treniran na člancima Njujork tajmsa prekršio autorska prava lista.
Ministarstvo u podnesku posebno naglašava geopolitički ugao spora. Prema tvrdnjama iznetim u dokumentu, kineske kompanije razvijaju sopstvene jezičke modele bez sličnih zakonskih prepreka, pa bi strože tumačenje autorskih prava u SAD, kako se navodi, usporilo domaće firme dok bi konkurencija iz inostranstva nastavila da napreduje. Taj argument se poslednjih meseci sve češće pojavljuje u izjavama zvaničnika administracije kada brane deregulatorni pristup prema AI industriji.
Izdavačka industrija na ovakve argumente odgovara da poređenje sa Kinom zaobilazi suštinu spora, jer se, prema njihovim tvrdnjama, ne radi o tome da li AI kompanije treba da postoje, već o tome da li mogu da grade komercijalne proizvode na tuđem radu bez naknade. Advokati Njujork tajmsa su ranije u postupku isticali da ChatGPT u pojedinim slučajevima može gotovo doslovno da reprodukuje odlomke njihovih članaka, što bi, ako sud to prihvati kao dokaz, moglo da oslabi tvrdnju o isključivo transformativnoj upotrebi.
Pitanja o nepristrasnosti
Nekoliko pravnih portala, među njima i Above the Law, ukazalo je na to da ministarstvo u podnesku nije pomenulo izveštaje prema kojima administracija istovremeno razmatra mogućnost da država stekne udeo u OpenAI-ju, što otvara pitanja o tome koliko je stav ministarstva nezavisan od poslovnih interesa vlade prema kompaniji. OpenAI za sada nije zvanično komentarisao tu tvrdnju, a ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja novinara o eventualnom sukobu interesa.
Spor sa Njujork tajmsom nije usamljen slučaj. Slične tužbe zbog treniranja modela na zaštićenim delima vode se i protiv drugih kompanija u sektoru, a Sony Music i Warner su ranije ove godine tužili Anthropic zbog navodne zloupotrebe muzičkih tekstova u treningu Claude modela. Ishod postupka protiv OpenAI-ja mogao bi da posluži kao presedan za čitav niz sličnih slučajeva koji čekaju na sudove širom Sjedinjenih Država.
Često postavljana pitanja
Šta je fer upotreba u kontekstu treniranja AI modela?
Fer upotreba je doktrina američkog autorskog prava koja u određenim okolnostima dozvoljava korišćenje zaštićenog dela bez dozvole autora, na primer kada je upotreba transformativna i ne zamenjuje originalno delo na tržištu. Ministarstvo pravde tvrdi da treniranje jezičkih modela spada u tu kategoriju.
Da li ovo mišljenje znači da je OpenAI dobio spor?
Ne. Podnesak je samo preporuka suda i ne obavezuje sudiju da donese odluku u korist OpenAI-ja. Sam sudski postupak se nastavlja, a konačna presuda još nije doneta.
Ko je pokrenuo tužbu protiv OpenAI-ja?
Tužbu je pokrenuo Njujork tajms, tvrdeći da je OpenAI koristio hiljade članaka lista za treniranje ChatGPT-a bez dozvole i naknade.
Da li se slični sporovi vode i protiv drugih kompanija?
Da. Anthropic se, na primer, suočava sa tužbama muzičke industrije, a autorska prava u treningu AI modela predmet su desetina paralelnih sudskih postupaka u SAD.
Kada se očekuje odluka suda u slučaju protiv OpenAI-ja?
Datum konačne presude još nije poznat. Podnesak ministarstva pravde je samo jedan korak u dužem postupku koji uključuje dodatna saslušanja i moguće žalbe.
